
Povijest pjenušavih vina i zašto ih volimo
Za pjenušava vina u našim se krajevima uvriježio naziv šampanjac, zbog toga što našim tržištem, iako ih ima svih vrsta, ipak dominira originalni francuski šampanjac.
U francuskoj regiji Champagne proizvodi se ovo najcjenjenije pjenušavo vino, od grožđa koje je jedva zrelo, finog i reskog okusa. Šampanjac je poznat i kao „vino kraljeva“ jer se krunidba francuskih kraljeva nekoliko stoljeća održavala u glavnom gradu pokrajine Champagne, Reimsu. Zbog toga je poznat kao vino vladara, ali u novije vrijeme je poznato kao vino slavlja, ljubavi i romantike, i to zbog svojih svojstava koji mogu znatno podići raspoloženje uz sasvim male količine.
Ako kupujete šampanjac, obratite pažnju na etiketu i kupite ga po svom ukusu.
Ako piše „brut“, onda je to najsuše vino, „extra dry“ je malo slađe od bruta, „demi-sec“ je najslađe.
Sva ostala pjenušava vina, imitatori originalnog šampanjca proizvode se u toplijim krajevima. Ta vina mogu biti kvalitetna, iako su znatno jeftinija od šampanjca, a često i primamljivijeg okusa jer su manje kisela.
Osim francuskog šampanjca cijenjena su i Australska pjenušava vina, gotovo identična šampanjcu. Njihova vina su cjenovno ispod razine šampanjca, ali su kvalitetom dostojna zamjena.
Iako nije na dobrom glasu zbog početne jeftinije proizvodnje, postoji i crni pjenušac od kojih je iznimne kvalitete također australski pjenušac.
Pjenušava vina nisu samo piće, ona su simbol svečanosti, luksuza i povijesne inovacije koja je spojila znanost, slučajnost i strast prema vinu.
Povijest pjenušavih vina
Pjenušava vina imaju bogatu i raznoliku povijest koja seže više od dvije tisuće godina unatrag, od slučajnih otkrića do vrhunskih delicija koje danas poznajemo.
Povijest pjenušavih vina počinje još u antičkom Rimu, gdje se spominje vino „Falerna” koje je posluženo na svečanoj večeri Kleopatre i Cezara 77. godine prije Krista. Iako tadašnja vina nisu bila pjenušava u današnjem smislu, fermentacija koja nije bila potpuno kontrolirana povremeno je stvarala mjehuriće, što je bio početak pjenušavih vina.
Prvi dokumentirani primjer pjenušavog vina dolazi iz francuskog Languedoca, gdje su monasi iz opatije Saint-Hilaire 1531. godine proizveli Blanquette de Limoux metodom predaka – tehnikom u kojoj se fermentacija zaustavlja, a zatim nastavlja u boci. Ova metoda je često bila rezultat slučajnosti, kada bi zimske temperature zaustavile vrenje, a toplije vrijeme ga ponovno pokrenulo.
Prava revolucija dogodila se u 17. stoljeću u francuskoj pokrajini Champagne. Tada su vina često bila izvezena u Englesku dok fermentacija još nije bila završena, što je dovodilo do stvaranja mjehurića. Iako su Francuzi to smatrali greškom, Englezi su zavoljeli pjenušava vina, čime je započela moderna era šampanjca.
Danas se pjenušava vina proizvode diljem svijeta, koristeći različite metode – od tradicionalne fermentacije u boci do brže Charmat metode. Francuski šampanjac, talijanski prosecco, španjolska cava i njemački sekt samo su neki od poznatih stilova.
Ljudi vole pjenušava vina zbog njihove svježine, elegancije i asocijacije na slavlje i posebne trenutke. Mjehurići, aroma i vizualna privlačnost čine ih jedinstvenim iskustvom.
Evo detaljnijih razloga zašto su pjenušava vina toliko omiljena:
Simbol svečanosti i luksuza
Pjenušava vina su sinonim za proslave, vjenčanja, rođendani, Nova godina, diplome, sve se češće obilježavaju čašom šampanjca ili drugog pjenušavog vina.
Estetika pjenušca
Zvuk otvaranja boce, mjehurići u čaši i elegantna prezentacija stvaraju osjećaj glamura.
Okus i tekstura
Osvježavajuća kiselost i lagana tekstura čine ih idealnim za aperitiv ili uz razna jela, od predjela do slastica. Mjehurići dodaju dinamiku okusu, stvarajući osjećaj živosti i razigranosti na nepcu.
Raznolikost stilova i regija
Ljudi mogu birati između različitih stilova, od suhog šampanjca do voćnog od tradicionalne metode do Charmat tehnike.
Globalna dostupnost pjenušavih vina omogućuje uživanje u lokalnim varijantama, hrvatski pjenušci, španjolska cava, njemački sekt itd..
Emocionalna povezanost
Pjenušava vina često se piju u trenucima sreće, pa se s vremenom povezuju s pozitivnim emocijama i uspomenama.
Ritual otvaranja boce i dijeljenja čaše s drugima potiče osjećaj zajedništva.
Svestranost uz hranu
Odlično se slažu s raznim jelima, sushi, plodovi mora, sirevi, voćni deserti, zahvaljujući svojoj kiselosti i svježini.
Odgovori